Skip to content. Skip to navigation.

Glaucoma

Koe hā ‘e mahaki ko ‘eni?

Koe hingoa ‘eni ‘oku fakahingoa ‘aki e ngaahi mahaki ‘o e mata ‘oku nau fakatupu mo tanaki e huhu’a pe toto ‘i loto ‘i ho fo’imata ‘o maumau ai e neave sio ‘o e mata (optic nerve).

‘Oku ui koe ‘open angle glaucoma’ e fa’ahinga kalasi ‘o e mahaki ni ‘oku lahi taha ‘a ‘ene ‘asi. ‘I he anga maheni, ‘oku ui e onga kimu’a ‘o e fo’imata koe ‘anterior chamber’, pea ‘oku ‘i loto e fa’ahinga huhu’a ‘oku ui koe ‘aqueous’. ‘Oku ngaohi e huhu’a ni ‘e he konga ‘o e mata ‘oku ui koe ‘ciliary body’, pea koe fatongia ‘o e huhu’a ni, ko hono fakamālūlū e konga ki loto ‘o e fo’imata pea toki tafe ai pe ‘i he ngaahi tafe’anga huhu’a ‘o e mata. ‘I hono ma’u ‘e he kalaukoma (glaucoma), ‘oku fa’a poloka e ngaahi tafe’anga huhu’a ‘o e mata ‘ tupu ai e ‘ikai ke lava ‘o tafe e huhu’a (aqueous).

Makatu’unga heni e tanaki e pulesa (pressure), ‘i loto ‘i he fo’imata, ‘oku ui ‘eni koe ‘intra-ocular’. Founga lelei taha ‘a hono fakakaukau ‘eni, kapau tetau fakatatau e fo’imata ki ha fo’i pula. Kapau e fu’u fonu ‘ea pe vai e fo’i pula, ‘e a’u pe ki he taimi pea pā ai. Ka neongo ia ‘oku fu’u malohi foki hotau fo’imata ‘o kitautolu ke lava ‘o pā. Koe me’a ‘e hoko koe pupula e fo’imata ‘o fu’u mafasia ai e neave sio (optic nerve), ‘a ia foki, ko hono fatongia koe fakafetu’utaki e mata moe ‘uto. ‘I he mafasia ko ‘eni ‘a e ngaahi neave iiki, ki he tafa’aki ‘o e neave sio, ‘e a’u ki he taimi ‘e mate ai e ngaahi neave iiki ko ‘eni, ‘o tupu ai e mole ‘aupito e sio.

‘Oku toe ‘i ai foki moe fa’ahinga kalasi ‘o e kalaukoma (glaucoma), kā ‘oku si’isi’i ‘a ‘ene ‘asi, ‘oku ui ia koe ‘closed angle’ pe koe ‘acute glaucoma’. ‘Oku ‘uhinga ‘eni ki he taimi ‘oku fāsi’i ai e tafe’anga huhu’a ‘o e mata ‘o a’u pe mapuni ‘aupito, hangē ha mapuni ha singi fufulu ipu. ‘Oku fakatu’utamaki ‘aupito e fa’ahinga kalaukoma (glaucoma) ko ‘eni, vave ‘aupito e mole ‘a e sio.

Koe hā ‘a hono ngaahi faka’ilonga?

‘Oku ‘i ai foki e ‘uhinga lelei kuo ui ai e kalaukoma(glaucoma), koe ‘mahaki, kaiha’a sio’. Tokolahi e kakai ‘oku nau mo’ua ‘i he mahaki ni (open angle glaucoma), ‘oku ‘ikai kenau fakatokanga’i ha faka’ilonga ‘e taha, kae ‘oleva pē, kuo mole e konga lahi ‘o ‘enau sio.

‘Oku tupu e kalaukoma (glaucoma) mei he hā?

‘Oku lele e mahaki ni ‘i he famili, koia ai, kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘i ho famili kuo ‘osi ma’u ‘e he mahaki ni, ‘oku matu’aki mahu’inga ‘aupito ke toutou sivi ho mata.

Taha foki e ngaahi me’a ‘oku tupu mei ai e mahaki ni, koe fakaa’u kete motu’a, ko ia, ‘i he’ete fakaa’u kete matu’otu’a ange, e toe lahi ange ai e matu’utamaki kete mo’ua ‘i he mahaki ni. ‘E toe fakatu’utamaki ange, kapau ‘oku lele ‘i hoto famili e mahaki ni.

‘Oku lava ‘o faito ’o e mahaki ni?

‘Oku lava foki ‘o faito’o, fakafaito’o e mahaki ni, hala pe ‘I ‘Oku lava foki ‘o faito’o, fakafaito’o e mahaki ni, hala pe ‘i hono tūlu’i koe fo’i’akau. Koe fatongia ‘o e faito’o, ko hono fakasi’isi’i e mafasia ‘i loto ‘i he fo’imata pea mo tokoni foki ki hono fakatafe e huhu’a mei he fo’imata.

Taimi e ni’ihi, ‘oku fa’a tafa ai e mata, fakataha moe faito’o tūlu’i pē fo’i’akau, pē ko hano tafa ‘ata’atā pē ‘o ‘ikai ke toe fiema’u e tūlu’i pē fo’i’akau. Ko hono taumu’a ke faka’ata’atā e halanga tafe ‘a e huhu’a mata ke tokoni’i e fo’imata ke lava ‘o tafe lelei e huhu’a. Me’apango ‘e ‘ikai ke toe lava ‘o fakafoki e sio kuo mole tupu mei he mahaki ni, pea koe ‘uhinga ia ‘oku fiema’u ai ke toutou sivi e mata ke ‘ilo’i kei taimi.

‘E anga fēfē ‘a ‘eku feinga ke ‘oua e mole ‘eku sio tupu mei he kalaukoma (glaucoma)?

Toutou sivi ho mata, tautau tefito kapau ‘oku ke:

  • Motu’a hake he ta’u 40
  • Lele ‘i ho famili e kalaukoma (glaucoma)
  • Mo’ua he mahaki suka – ‘oku toe fakatu’utamaki kenau mo’ua he kalaukoma (glaucoma), ‘ia kinautolu ‘oku ‘ikai kenau suka.

Teu ma’u mei fē ha tokoni pea mo ha toe ngaahi fakamatala?

Teke toe ma’u e ngaahi fakamatala fekau’aki moe kalaukoma (glaucoma) mei he ngaahi websites ko ‘eni:

www.nei.nih.gov/health/glaucoma/glaucoma_facts.htm

www.glaucoma.org

www.stlukeseye.com/conditions/glaucoma.asp