Glaucoma
- Ko e heigoa?
- Ko e heigoa e tau fakakiteaga?
- Ko e ha ne moua ai he Glaucoma?
- Maeke nakai ke tuilui?
- Puipui fèfè e tau mata haaku ke ua pouli ha ko e gagao Glaucoma?
- Moua fèfè e au taha lagomatai poke falu fakamatalaaga foki?
Ko e heigoa?
Ko e Glaucoma ko e tau gagao i loto he pu mata ne maeke ke fakalavelave mo e fakataukalau e mata mo e malona ai e hoko toto lahi he mata ne matutaki ke he uho niu. Ko e faga gagao mahuiga he vahega gagao nei ko e Open Angle Glaucoma. Ko e vala i mua he mata kua fakahigoa ko e poko mata i mua mo e (Anterior Chamber), Puke vai foki.
Talaga mai e puke vai nei mai he Ciliary Body kua maeke e puke vai nei ke fakamea mo e puipui a loto he pu mata, ti tafe mai ki fafo he hala vai he mata . Kaeke ke moua he Glaucoma maeke e tau halavai nei ke ponotia mo e nakai tafe mai e puke vai ki fafo. Maeke e mata ke okatu, fakatai ke he paluni. Kaeke ke puke lahi e paluni he puke vai poke mafao lahi to hoko ni e magaaho ke pa, kae nakai maeke e mata ke pa he maò.
Ko e mena ni ka tupu ko e fufula e pu mata, mo e mapeehi ai e hoko toto lahi ne hau he mata ke he uhoniu (Optic Nerve) mo e maeke ke pouli fakahaga e tau mata.
Taha vahega Glaucoma foki ko e ‘Closed Angle’ Poke ‘Acute Glaucoma’. Ko e vahega nei ne ponotia e halavai he mata tuga e pogoti pa holoholo kapiniu. Maeke e vahega Glaucoma nei ke malona kelea mo e mafiti lahi ke pouli e tau mata.
Ko e heigoa e tau fakakiteaga?
Fakahigoa e Glaucoma ko e ‘tagata kaiha’. Ko e lahi he tau tagata ne moua he Open Angle Glaucoma ne nakai fai fakakiteaga ko e ofo la ka iloa kua teitei tuai ke pouli kìkì e tau mata.
Ko e ha ne moua ai he Glaucoma?
Ko e gagao magafaoa a nei, kaeke kua fai tagata he magafaoa haau ne moua he Glaucoma, kua lata tonu ke tivi tumau e tau mata haau.
Mua atu foki ka motua e tagata, mukamuka lahi ke moua e mata pouli ka fuakau e tino. Mua atu foki kaeke ko e gagao magafaoa.
Maeke nakai ke tuilui?
Maeke e Glaucoma ke tului aki e tau vailakau tuga e tau vai tului mata poke tau tegavai, maeke e tau vailakau nei ke fakamolùlū aki e pu mata mo e tafe mitaki e tau halavai he mata.
Falu magaho maeke ke iihi e mata poke iihi mo e inu he tau segavai.
Kaeke kua pouli e tau mata ha ko e Glaucoma kua nakai maeke ke liu ke maama foki, ko e mena haia ne mahuiga lahi ke tivi e tau mata ke kitia tuai kaeke kua fai lekua.
Puipui fèfè e tau mata haaku ke ua pouli ha ko e gagao Glaucoma?
Tivi tumau e tau mata, mua atu kaeke:
- Kua molea e 40 tau
- Moua e magafaoa he gagao mata pouli
- Moua he gagao suka, mukamuka lahi e tau tagata suka ke moua he
Glaucoma.
Moua fèfè e au taha lagomatai poke falu fakamatalaaga foki?
Moua ke he kupega he tau laini nei: