Skip to content. Skip to navigation.
You are here: Home / Learn about blindness / Factsheets / Eye condition factsheets / Diabetic Retinopathy

Diabetic Retinopathy

Koe hā ‘eni?

Koe ‘diabetic retinopahy, koe taha ‘eni e ngaahi fakatu’utamaki tupu mei he mahaki suka, e fakaau ke kovi ange e sio (degenerative retinal eye condition). Fakafuofua ki he meimei vahe tolu ‘e taha ‘o kinautolu ‘oku nau mo’ua ‘ he mahaki suka, kalasi 2, (fa’ahinga kalasi ‘eni ‘o e mahaki suka ‘oku fa’a fekau’aki moe fu’u sino vale, kai e ngaahi me’akai ngako pea mo si’isi’i e fakamālohi sino), ‘oku nau mo’ua he ‘diabetic retinopathy’.

Koe hā ‘a hono ngaahi faka’ilonga?

Mahalo pe ‘e ‘ikai teke fakatokanga’i ‘e koe ha faka’ilonga ‘I he’ene kei kamakamata, pea koe ‘uhinga ia ‘oku mahinga ai ke toutou sivi ho mata kapau ‘oku ke mo’ua ‘i he mahaki suka.

‘I hono ma’u koe ‘e he mahaki, mahalo pē teke fakatokanga’i ‘oku ‘i ai e ngaahi konga ‘i ho’o sio ‘oku ‘ikai ke hā lelei, pē fakatokanga’i ‘oku faingata’a ‘a ho’o lava ‘o laukonga pē lava ‘o fai hā fa’ahinga ngāue ‘oku fiema’u keke sio ofi ki ai. Koe ngaahi faka’ilonga ‘eni ‘oku ‘i ai e palopalema ‘i ho mākula (macula), konga ‘a ho mata ‘oku fai ‘aki e sio.

‘E fa’a fakatu’utamaki ‘o uesia e ngaahi kalava ‘i ho mata, kapau ‘oku ke mo’ua ‘i he mahaki suka, pea fu’u ma’olunga e suka ‘i ho toto.

‘I he’ene kei kamakamata, ‘oku fa’a pāpā e ngaahi kalava iiki ‘i ho lētina (retina), ‘o mama ai e lētina, pea tupu ai ‘a ‘ene pūpula mo tatanaki. ‘Oku ui ‘eni koe ‘non-proliferative’ pē koe ‘background retinopathy’.

Makatu’unga ‘i he uesia pea maumau e ngaahi kalava mo’ui lelei mo nōmolo, e fa’a tupu leva e ngaahi kalava ‘oku ‘ikai ke nōmolo. Fakatupu ‘e he ngaahi kalava ko ‘eni ‘oku ‘ikai ke nōmolo e ngaahi tīsiu (tissue) ‘oku piki pē pāpā ‘o mama ki he konga ‘o koee ‘o e mata ‘oku hangē ha seli. ‘Oku ui ‘eni koe ‘proliferative diabetic retinopathy’. ‘Oku matu’aki fakatu’utāmaki ‘aupito e tu’unga ko ‘eni hē kapau ‘e ‘ikai ke faito’o ‘e fakatupu kui.

‘E lava ‘o faito’o?

Neongo koe faito’o lelei taha e tauhi lelei ke ‘oua teke moua ai, kuo ‘i ai e faito’o ‘o e ‘diabetic retinopathy’.

‘I he faito’o hūlu’i leisa (laser photocoagulation), ‘oku hūlu’i leisa ai e ngaahi kalava ‘i he lētina (retina), ke ‘oua tenau toe tupu. ‘Oku ongo na foki ‘eni ia hē ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha neave ia ‘i he lētina. Me’apango kuo ‘osi uesia foki e sio ia, pea ‘e ‘ikai ke toe lava ia ‘o fakafoki. Koe faito’o hūlu’i leisa, ko ha fa’ahinga founga pē ia ke taofi ‘aki e toe fakaa’u ke kovi ange e mahaki. Kapau ‘e mama ha huhu’a hangē koe toto ki he kano’o mata, hange ha seli (vitreous), ‘e tava leva ia ‘o to’o. ‘E to’o leva e huhu’a ko’eni, fakafoki ki ai e huhu’a kano’i mata ‘o e sino, pea fa’a toe lelei ange ai e sio.

Koe hā e me’a teu fai ke ‘oua e mole ai ‘a ‘eku sio tupu mei he ‘diabetic retinopathy’?

Koe me’a ‘uluaki, tauhi lelei ke ‘oua teke mo’ua he mahaki suka. ‘E toe si’isi’i ange ‘a e fakatu’utamaki keke mo’ua he mahaki suka, kapau teke:

  • Kai e me’akai mo’ui lelei, kai palanisi, tuku ‘aupito ‘a hono kai e me’angako mo e me’a mēlie.
  • Toutou fakamālohi sino.
  • Tauhi ho māmāfa ‘i ha tu’unga ‘oku fakatupu mo’ui lelei.

Kapau ‘oku ke mo’ua ‘i he mahaki suka, ‘e fiema’u keke:

  • Tauhi e ma’olunga e suka ‘i ho toto ‘i ha levolo lelei.
  • Sivi tu’o taha ho mata he ta’u ‘e ha mātaotao ki he mata.
  • Tupu e ifi tapaka kapau ‘oku ke kei ifi.
  • Sio ki ho’o mātaotao ki he mata he vave taha kapau teke fakatonga’i ‘oku ‘ila, nenefu pē palai ‘a ho’o sio.

‘Oku mahu’inga ke manatu’i, koe founga pe ‘e lava ke ‘oua ‘e mole ai ‘a ho’o sio tupu mei he ‘diabetic retinopathy’, ko hono ‘ilo’i kei taimi. Koe founga pe ‘e lava ai ko hono toutou sivi ho mata.

Teu toe ma’u ha tokoni pē ngaahi fakamatala mei fē?

‘E lava ke ‘oatu ‘e he Kautaha Suka ‘a Nu’usila (Diabetes New Zealand) ni, ha ngaahi fakamtala ke tauhi lelei ‘aki ho mahakisuka. Lava ke fakafetu’utaki kia kinautolu ‘i he telefoni 0800 DIABETES (0800 342 238).

Fakafetu’utaki ki he Kautaha ‘ a e Kakai Kui ‘a Nu’usila (Royal New Zealand Foundation of the Blind) ni, ‘i he telefoni 0800 24 33 33.