O le faamai mata o le Glaucoma
- Ole a leamea?
- O a auga?
- E mafua I le a le glaucoma?
- E mafai o na togafitia?
- E faafefea o na ou aloese mai i le toesea o le vaai o na o le ‘glaucoma’?
- O fea ou te maua mai ai se fesoasoani poo nisi foi faamatalaga?
Ole a leamea?
O le glaucoma o le faatasitasiga lea o mai o le mata e mafua ai o na faatupulaia le fufusi i totonu o le mata ma iu atu ai ina faamanualia le musele lea e mafai ai e le mata o na vaaia mea (optic nerve).
O le glaucoma taatele ua taua o le open angle glaucoma. O le vaega
lea e i luma o le mata ua taua o le (anterior chamber) ma ua tumu i le
sua ua taua o le (aqueous). O nei sua ua faia e le vaega o le mata ua
taua o le (ciliary body), ma e na te fafagaina ia totonu o le mata a o
lei tafe atu i le alatafe e tafeese ai. A o faagasolo pea le taimi e
mafai e le glaucoma o na ia punitia le alatafe ma ua iu atu ai i na le
mafai o na tafeese sua nei mai le mata.
O inei la ua faatupulaia ai i luga le fufusi ua taua o le
(intra-ocular pressure) i totonu o le mata. O se auala lelei e
manatunatu iai o le mafaufau i lou mata e pei o se paluni. A faatumulia
le paluni i le tele o le ea poo sua, e iu ai i na pa, ae o na o le
malosi o le mata ua le pa ai. Ua le pa nei la le mata a ua fufula ma ua
omia ai le (optic nerve) lea na te avatua faamatalaga mai le mata i le
faiai. O le oomiga la lea o faatausiusiuga o le (optic nerve) e iu ina
pepe ai, o na iu ai lea i na toesea ai le vaai.
O le isi glaucoma e le taatele ua taua o le (angle po o le acute glaucoma). O i la ua pu-iti ai le alatafe ma faasolo atu ai ina punitia atoatoa, e pei o le sink ua puni. O le ituaiga glaucoma la lea e tupu mai ai se faaletonu tele ma vave toesea ai le vaai.
O a auga?
Mo se mafuaaga lelei tele ua taua ai le glaucoma o le “gaoi faanana o le vaai”. O le tele o tagata ua maua i le ‘angle glaucoma’ e leai ni auga faatoa aliai i na ua tele le sulu ua toesea.
E mafua I le a le glaucoma?
O le ‘glaucoma’ e faasolo i le aiga, ma afai la e iai seisi i lou
aiga na maua i le ‘glaucoma’, e taua tele le faifai soo o le siakiina o
ou mata.
O le matua o tausaga o le isi lea mafuaaga, ma o le ono maua i le ‘glaucoma’ e faateteleina a o agai i luga lou matua. E malosi tele lenei lamatiaga pe afai e iai se tala faasolopito o le ‘glaucoma’ i lou aiga.
E mafai o na togafitia?
E mafai o na togafitia le ‘glaucoma’ i vailaau, a le o vai-tului
mata poo fualaau e faapau mai ai i lalo le fufusi i totonu o le mata ma
fesoasoani ai i le faaleleiina o le tafe.
O nisi o taimi o se taotoga o mata e faia faatasia ai ma vailaau po
o le le faia foi o ni vailaau, i na ia faavatele ai le tulimanu o loo
ui atu ai le sua ma fesoasoani ai i le mafai o na faatafe e le mata
lava ia.
O le vaai ua toesea o na o le ‘glaucoma’ e le mafai o na toe fulisia ma o le pogai lea o le taua o le faifai soo o le siakiina o mata i na ia vave o na maua.
E faafefea o na ou aloese mai i le toesea o le vaai o na o le ‘glaucoma’?
Ia siaki soo ou mata, ae maise lava pe afai ua e:
- Sili atu i le 40
- Maua i lou aiga se tala-faasolopito o le ‘glaucoma’
- Maua i le mai-suka – o tagata ua maua i le mai-suka e tusa e faaluaina le tele o le avanoa e maua ai i le ‘glaucoma’ nai lo latou e le maua i le mai-suka.
O fea ou te maua mai ai se fesoasoani poo nisi foi faamatalaga?
E te maua nisi o faamatalaga i le ‘galucoma’ mai i websites nei:
www.nei.nih.gov/health/glaucoma/glaucoma_facts.htm
www.stlukeseye.com/conditions/glaucoma.asp